Fojnica od 14. do 20. stolječa
zapisi fra. Mijo V. Batinić
Zemljopisne i povjesne crtice o Fojnici i njezinoj okolici
Područje u kojem su se odigrali ovdje nanizani povjesni događaji, obuhvača
cijelu stariju fojnčku župu sa ovim
granicama : crta potegnuta od planine Zec na Crnički Kamenik ušče
Lepenice - rijeka Fojnica do Visokoga od Visokog rijeka Bosna do ušča
Lašve, otale do uš~a Krušcice, a ondale na Radovan, a odatle pako prati
bilo Vranice do izhodne točke.Mjesto Fojnica leži među planinama Matorcem i Zahorom, na plitkoj
naplavini, uz desnu obalu Dragače, koja je ovdje naplavila prijatnu
ravnicu, 3 kilometra dugu, a 1 do 1/5? kilometra široku. Značaj okolice
uopće je govorit, bez prelaza od ravnice na humlje, sa srednjim
usponom tla od 3/7 27°; po tom poprečna ispetost fojničke okolice
nadilazi sve predjele u Bosni. Maximum njezine ispetosti jest u Vranici
vrhunac Ločika 2107 met.Gore ove okolice sačinjavaju jezgru tako zvanoga „bosanskoga
rudogorja", a jesu po imenu ove :
V r a n i c a, Z e c sa vrhuncima Zečija glava 1766 m., Matorac 1939 m.,
Vitreuša 1914. m ;
Cvjetovinja sa jasikovicom 1255 m., Zahor 1423 m; Scit 1580 m. Glavne
doline, kao i gorski lanci, drže se jugoistočnog smijera, paralelno sa
jadranskim morem, sto je veoma karakterično za orografske prilike u
Hrvatskoj, Dalmaciji i večoj cesti Bosne.'
V o d e: Fojnička je okolica u hidrografskom pogledu zanimljiva, ne toliko
veličinom rijeka i jezera, koliko raznolikošču i bogatstvom bistrih i
mineralnih izvora. Največa jest rijeka Bosna. Ova u toliko spada u
područje Fojnice, {to tvori već spomenutu granicu od istoka, te sve
vode ovog područja prima u svoje krilo, od kojih su znatnije rijeke i
pritoci : D r a g a č a, koja izlazeči iz fojničke kotline poprima ime
Fojnice, a sastoji se iz bezbroj izvora planine Vranice i Ščita, koji
tiho romoneči i šumeći u slapovima sa lijeve straneJezernica a sa
desne strane Požarna i Borovnica se slijevaju u glavnim pokrajnim
dolinama ovoga gorja, te se sastaju pod selom Mujakoviči i stvaraju kao
kristal bistru brzicu rijeku Dragaču. Znatniji pritoci Dragače jesu: potok Pavlovac s
desna,Gvoždjanka s lijeva, koja u Dragaču utječe na pogledu Fojnice kod mosta Alaupovke.
Najznatniji je pritok svakako Lepenica, koja postaje od gorskihizvora Ivan planine,
Lopate i Inča, pa kod Kiseljaka
pritječe uDragaču, koja se otale do ušča u Bosnu zove Fojnica.
J e z e r o je najznatnije i ujedno najdivnije Prokoško jezero,tako prozvano radi blizine
prokoških ljetnih stanova. Površinamu je 13'4 hektara. Leži u ponikvastoj vispoljani pod
planinom Krstacem, u visini po prilici 1600 m. nad morem. To je pravo
alpinsko jezero.Fojnička okolica obiluje i rudnim vodama. Vrijedne su osobitog spomena : Banja kod Fojnice,
Klokoti kod Bilalevca, jer se na oba mjesta nalaze sumporne toplice, koje polaze
susjedni stanovnici i hvale njihovu ljekovitost. Imenito Banja ima 24°
C. topline, udara Jako posumporu
i `eljezu a nalazi se11/2"_ klm.sjeverno
od varoši, gdje je
ure|en za nuždu jedan bazen,a drugi se nalazi u pecini od sedre, ali je tamo tegotan ulazno u zadnje je vrijeme
na olovne cijevi svedena blizu do
varoši ova banja i uređeno nešto modernije mineralno
kupalište.Još se veoma okolica fojnička iztiče sa svojim k i s e l i m vodama:
Lamborine, Džojinhan, Klokoti, Bukovci i Busovače a
imadu kiselih izvora, nu nijesu dovdljno ispitani nit do danasu u obzir uzeti, kako bi
zasluživali. Osobito su vazni Klokoti,gdje na povr`sini od vise rali neprestano
klokoču nebrojeni izvori tople, studene, kisele i raznobojne vode, a otud im i
ime Klokoti. Narodna pjesma ovjekovječila je ovo mjesto imenom Vuka Jajčanina, koji ugrabi sestru
Djerzelez-Alije.Nu vratimo se na našu glavnu stvar - Fojnicu, koja leži
u podpuno gorskom kraju, odasvuda obrasla šumom, te radi svoje
divlje-romantične okolice, koja svakog začarava,zaslužuje ime „bosanske
Švice". Današnja varos Fojnica
jest sijelo kotara, na koji spada još : Kreševo, Kiseljak, Gromiljak,
Brestovsko, Busovača, Rastovo. Sijelo je tako|er kotarskog suda, pošte, oružničke
postaje, pčelarskog društva i gradilišta košnica za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Imade dvije čitaonice: muslimansku kiraetanu i
katoličko-hrvatski „Rodoljub", osnovan
po poletnom  †
franjevcu fra Alojziju Cvitanoviću, te ima svoj krasni dom, dosada najljep{i u Bosni.
Grad ima lijepe kuče, vrlo čiste ulice ; providjen je zdravim
vodovodom.
|