Fojnica od 14. do 20. stolječa

zapisi fra. Mijo V. Batinić

Zemljopisne i povjesne crtice o Fojnici i njezinoj okolici

Područje u kojem su se odigrali ovdje nanizani povjesni događaji, obuhvača cijelu stariju fojnčku župu sa ovim granicama : crta potegnuta od planine Zec na Crnički Kamenik ušče Lepenice - rijeka Fojnica do Visokoga od Visokog rijeka Bosna do ušča Lašve, otale do uš~a Krušcice, a ondale na Radovan, a odatle pako prati bilo Vranice do izhodne točke.Mjesto Fojnica leži među planinama Matorcem i Zahorom, na plitkoj naplavini, uz desnu obalu Dragače, koja je ovdje naplavila prijatnu ravnicu, 3 kilometra dugu, a 1 do 1/5? kilometra široku. Značaj okolice uopće je govorit, bez prelaza od ravnice na humlje, sa srednjim usponom tla od 3/7 27°; po tom poprečna ispetost fojničke okolice nadilazi sve predjele u Bosni. Maximum njezine ispetosti jest u Vranici vrhunac Ločika 2107 met.Gore ove okolice sačinjavaju jezgru tako zvanoga „bosanskoga rudogorja", a jesu po imenu ove : V r a n i c a, Z e c sa vrhuncima Zečija glava 1766 m., Matorac 1939 m., Vitreuša 1914. m ; Cvjetovinja sa jasikovicom 1255 m., Zahor 1423 m; Scit 1580 m. Glavne doline, kao i gorski lanci, drže se jugoistočnog smijera, paralelno sa jadranskim morem, sto je veoma karakterično za orografske prilike u Hrvatskoj, Dalmaciji i večoj cesti Bosne.'
V o d e: Fojnička je okolica u hidrografskom pogledu zanimljiva, ne toliko veličinom rijeka i jezera, koliko raznolikošču i bogatstvom bistrih i mineralnih izvora. Največa jest rijeka Bosna. Ova u toliko spada u područje Fojnice, {to tvori već spomenutu granicu od istoka, te sve vode ovog područja prima u svoje krilo, od kojih su znatnije rijeke i pritoci : D r a g a č a, koja izlazeči iz fojničke kotline poprima ime Fojnice, a sastoji se iz bezbroj izvora planine Vranice i Ščita, koji tiho romoneči i šumeći u slapovima sa lijeve straneJezernica a sa desne strane Požarna i Borovnica se slijevaju u glavnim pokrajnim dolinama ovoga gorja, te se sastaju pod selom Mujakoviči i stvaraju kao kristal bistru brzicu rijeku Dragaču. Znatniji pritoci Dragače jesu: potok Pavlovac s desna,Gvoždjanka s lijeva, koja u Dragaču utječe na pogledu Fojnice kod mosta Alaupovke. Najznatniji je pritok svakako Lepenica, koja postaje od gorskihizvora Ivan planine, Lopate i Inča, pa kod Kiseljaka pritječe uDragaču, koja se otale do ušča u Bosnu zove Fojnica. J e z e r o  je najznatnije i ujedno najdivnije Prokoško jezero,tako prozvano radi blizine prokoških ljetnih stanova. Površinamu je 13'4 hektara. Leži u ponikvastoj vispoljani pod planinom Krstacem, u visini po prilici 1600 m. nad morem. To je pravo alpinsko jezero.Fojnička okolica obiluje i rudnim vodama. Vrijedne su osobitog spomena : Banja kod Fojnice,  Klokoti  kod Bilalevca, jer se na oba mjesta nalaze sumporne toplice, koje polaze susjedni stanovnici i hvale njihovu ljekovitost. Imenito Banja ima 24° C. topline, udara Jako posumporu i `eljezu a nalazi se11/2"_ klm.sjeverno od varoši, gdje je ure|en za nuždu jedan bazen,a drugi se nalazi u pecini od sedre, ali je tamo tegotan ulazno u zadnje je vrijeme na olovne cijevi svedena blizu do varoši ova banja i uređeno nešto modernije mineralno kupalište.Još se veoma okolica fojnička iztiče sa svojim k i s e l i m vodama: Lamborine, Džojinhan, Klokoti, Bukovci i Busovače a imadu kiselih izvora, nu nijesu dovdljno ispitani nit do danasu u obzir uzeti, kako bi zasluživali. Osobito su vazni Klokoti,gdje na povr`sini od vise rali neprestano klokoču nebrojeni izvori tople, studene, kisele i raznobojne vode, a otud im i ime Klokoti. Narodna pjesma ovjekovječila je ovo mjesto imenom Vuka Jajčanina, koji ugrabi sestru Djerzelez-Alije.Nu vratimo se na našu glavnu stvar - Fojnicu, koja leži u podpuno gorskom kraju, odasvuda obrasla šumom, te radi svoje divlje-romantične okolice, koja svakog začarava,zaslužuje ime „bosanske Švice". Današnja varos Fojnica jest sijelo kotara, na koji spada još : Kreševo, Kiseljak, Gromiljak, Brestovsko, Busovača, Rastovo. Sijelo je tako|er kotarskog suda, pošte, oružničke postaje, pčelarskog društva i gradilišta košnica za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Imade dvije čitaonice: muslimansku kiraetanu i katoličko-hrvatski „Rodoljub", osnovan po poletnom  † franjevcu fra Alojziju Cvitanoviću, te ima svoj krasni dom, dosada najljep{i u Bosni. Grad ima lijepe kuče, vrlo čiste ulice ; providjen je zdravim vodovodom.

nazad